Utjecaj ječmene slame u suzbijanju rasta algi u vodenim ekosustavima

Alge u vodenim ekosustavima uzrokuju niz problema, a najznačajniji su kvarenje pitke vode, začepljuju vodene pumpe, filtere I odvode za vodu, a često uzrokuju I zdravstvene probleme životinja I ljudi. Alge, a pogotovo zelene jednostanične I nitaste, stalan su izvor problema u akvaristici, akvakulturi, poljoprivredi I vodenom prometu. Urbanizacijom dolazi onečišćenje, a s tim I porast hranjivih tvari koje se ispuštaju u vodene sustave što dodatno pogoduje bujanju algi.

Alge su osjetljive na herbicide, no njihova primjena u vodenim ekosustavima ostavlja dugotrajne posljedice na vodena živa bića. Herbicidi uništavaju I vodene biljke koje su inače kompetitori algama za hranjive tvari pa tako biljke usporavaju bujanje algi. Neke od tvari koje se koriste za suzbijanje algi su bakrov sulfat, vodikov peroksid, kvarterne amonijeve soli, polietilen diklorid, koloidno srebro I drugi. Ukoliko imate iskopinu u kojoj čuvate vodu za agro-navodnjavanje ili imate tek vrtno ukrasno jezerce I niste pobornik ‘’kemije’’- ovo je članak za vas!

Ječmena slama je prirodni algistatik I njezino djelovanje testirano je I provjereno u mnogim zemljama svijeta, iako je kod nas ova metoda relativno nepoznata. Najvažnije od svega- nije zamjećen nikakav negativan učinak na vodene brskralješnjake I ribe, a rast viših biljaka (rogoz, trska, lopoči…) često je pojačan. Potapanjem u vodu slama ispušta tvari koje inhibiraju rast algi, a posebno su djelotvorne na jednostanične zelene alge. Ječmena slama predstavlja jeftinu I ekološki prihvatljivu metodu suzbijanja rasta algi, a posebno je efikasna kada se primjenjuje krajem zime ili u rano proljeće dok je voda hladna I dok se alge nisu namnožile toliko da su već zauzele ekološku nišu I uspostavile stabilnu populaciju.

Dodavanjem ječmene slame u vodu neće doći do smrti već postojećih algi, ali će se gotovo potpuno inhibirati razmnožavanje, što znači da nove alge neće nastajati, a stare će prirodno odumrijeti. Brzina djelovanja najviše ovisi o temperaturi vode, pošto je truljenje slame temperaturno ovisan process. Tako na primjer, pri temperaturi vode od 10oC djelovanje će započeti tek nakon 6 tjedana, dok su samo 2 tjedna dovoljna za pozitivan učinak pri temperature vode od 20oC.

 Ubacivanjem slame u vodu dolazi do smeđeg obojenja vode- neka vas to ne zabrinjava jer obojenje potiče od bezopasnih topljivih tvari koje slama prirodno sadrži (uglavnom ugljikohidrati I hemiceluloza). Otpuštanjem ječmenih spojeva u vodu mijenja se sastav vode, koji se može podijeliti u 4 faze:

1. smeđe obojenje vode, ugljikohidrati I hemiceluloza – FAZA BAKTERIJA

2. nakon 2 tjedna – razgradnja lignina– FAZA GLJIVA

3. fulvinske i huminske kiseline- FAZA ENZIMA

4. organski otopljeni ugljik – FAZA HUMUSNIH TVARI

5. u prisutnosti otopljenog kisika nastaje vodikov peroksid – FAZA PEROKSIDA

Fenoli I vodikov peroksid su spojevi za koje je potvrđen algostatičan učinak. Vodikov peroksid je djelotvoran pri vrlo niskoj koncentraciji- svega 2ppm. Ječmena slama otpušta vodikov peroksid kontinuirano što je vrlo važno, jer je molekula vodikova peroksida stabilna u vodi tek 2 dana pa je bitan stalan dotok ‘’svježih’’ molekula peroksida. Slama ječma je zahvalna I zbog svoje dugovječnosti jer djelovanje pri povoljnim uvjetima traje od 4 do 6 mjeseci nakon čega je potrebno ponoviti postupak dodavanjem manje doze od one početne. Preporučena početna doza je 50 g/m2 (500kg/ha), naknadna doza 25 g/m2 (250kg/ha), a za dozu održavanja dovoljno je svega 10 g/m2 (100 kg/hektaru). Često ljudi postavljaju pitanje zašto je uzima u obzir površina vode, a ne volumen- zato što je razgradnja slame ovisna o kisiku, a brzina I količina otopljenog kisika ovisi o površini vode koja je u dodiru sa zrakom. Bitno je naglasiti da ne treba pretjerivati sa količinom slame jer doze od preko 500 g/m2 uzrokuju deoksigenaciju vode I kvarenje. Ne zna se točno zašto ječmena slama ima dobro djelovanje dok se slama pšenice na primjer, nije pokazala toliko djelotvornom iako I ona sadrži značajne količine fenola. Pretpostavlja se da važnu ulogu igra strukturalni oblik molekule kojeg nalazimo u ječmu, a ne nalazimo u pšenici.

Slamu je najbolje staviti u prozračnu mrežu bez dodatnog nabijanja. Slama mora biti rahlo postavljena kako bi voda mogla cirkulirati kroz mrežu. Druga važna stvar je da mreža bude postavljena blizu površine vode kako bi se osigurala dovoljna količina otopljenog kisika (idealno bi bilo kada slama ne bi bila dublje od 0.5 m). Postavljanjem slame uz površinu vode osigurat ćemo I najbolje strujanje vode kroz slamu jer su cirkulacija I aeracija najbolji na površini vode. U manjim vrtnim jezercima dovoljna je jedna mreža sa slamom, dok je za veće rezervoare potrebno slamu podijeliti u više mreža I jednoliko ih rasporediti u jezercu. l

PREDNOSTI

• niti jedan zabilježeni štetan utjecaj na ribe, ptice močvarice ili ljude

• spojevi – prirodni i nastaju razgradnjom bilo kojeg biljnog materijala u vodi

• prirodna alternativa proizvodima za kontrolu algi

• ekološki prihvatljiv i troškovno-učinkovit oblik kontrole rasta algi

• spor proces razlaganja – dugoročna kontrola

• stanište vodenih beskralježnjaka – plijen za ribe I ptice močvarice

• smanjene pojave nekih ribljih bolesti i parazita

Hrvoje Krnić , magistar biologije i ekologije mora

Slični proizvodi: