Štetni organizmi bilja

Poljoprivredne kulture napadaju i oštećuju štetni organizmi – štetnici, uzročnici bolesti i korovi. Štetni organizmi čine štete na poljoprivrednim kulturama od njihove sjetve ili sadnje do berbe. Neki štetnici i uzročnici bolesti pojavljuju se i tijekom uskladištenja poljoprivrednih proizvoda te smanjuju njihovu kakvoću.

Štetnici

U štetnike ubrajamo kukce, grinje, nematode, puževe, glodavce, divljač i ptice.

Kukci

Kukci su najbrojnija i najvažnija skupina štetnika poljoprivrednih kultura. U našoj zemlji poznato je više od tisuću vrsta kukaca, uzročnika gospodarski važnih šteta na poljoprivrednim kulturama. Obzirom na građu usnog ustroja, štetni stadiji kukaca se dijele na grizuće (gusjenice leptira, ličinka i odrasla krumpirova zlatica, žitni balac) i sisajuće (lisne uši, tripsi, lise buhe, štitasti moljci i štitaste uši).

Slika br.1. Krumpirova zlatica

Grizuće vrste kukaca odgrizaju rubne dijelove biljaka, prave štete u obliku rupa ili podgrizaju podzemne organe biljaka.

Sisajući kukci imaju usni ustroj koji omogućuje ubadanje u biljku, te sisanje biljnih sokova. Pritom uzrokuju seformacije, različite promjene boje, žućenje i sušenje biljnih dijelova.

Brojnost i štetnost kukaca ovisi o toplini, vlazi, raspoloživoj hrani i nazočnosti prirodnih neprijatelja. Za topla vremena kukci se intenzivnije hrane i kreću, a time uzrokuju i veće štete. Najveće gospodarske štete na poljoprivrednim kulturama uzrokuju kornjaši, gusjenice leptira, resičari ili tripsi, lisne uši, štitaste uši, lisne buhe, dvokrilci, opnokrilci i stjenice. Najčešće su ličinke štetnije od odraslih oblika.

 

Grinje

Grinje su vrlo sitni organizmi, najčešće manji od 1mm. Nemaju razvijena ticala kao kukci, nego pipala, a usni ustroj prilagođen je za bodenje i sisanje. Za razvoj im pogoduje niska relativna vlažnost zraka i više temperature te razvijaju veći broj generacija godišnje. Najveće štete uzrokuju na voćkama, vinovoj lozi, na nekim ratarskim kulturama (soja), povrću i cvijeću.

Najčešći simptomi napada grinja su svijetle pjege, pojava fine paučine na naličju lista i uvijanje biljnih organa. Najvažnije porodice grinja koje uzrokuju navedene štete su crveni pauci i grinje šiškarice.

Slika br.2 Crveni voćni pauk

Osim štetnih grinja treba spomenuti i korisne grabežljive grinje koji su prirodni neprijatelji nekih štetnih kukaca te učinkovito ograničavaju nihovo razmnožavanje i mogu utjecati na smanjenje brojnosti populacije.

 

Nematode

Nematode su sitni životinjski organizmi, u prirodi rašireni u tlu, slanim ili slatkim vodama. Među brojnim do danas opisanim vrstama nematoda, nekoliko stotina vrsta napada i hrani se na živim biljkama. Takve vrste nazivaju se fitofagnim ili biljno parazitskim nematodama te se ubrajaju u štetnike poljoprivrednih kultura. Većina ih je crvolikog, igličastog, nitastog ili končastog oblika. Hrane se sisanjem biljnih sokova pomoću stileta, hitinizirane bodlje koja je smještena u njihovoj usnoj šupljini. Neke vrte žive i hrane se unutar biljaka domaćina i ubrajaju se u endoparazite, dok se druge hrane u tlu izvan biljke te se ubrajaju u ektoparazite. Hraneći se na korijenu mnogo vrsta dovodi do općeg slabljenja biljaka, a nerijetko i do njihovog potpunog propadanja nakon kraćeg ili duljeg razdoblja.

Puževi

Razlikujemo puževe s kućicom i one bez nje, puževe golaće. Puževi golaći(Slikabr.3.) su pokretniji od puževa s kućicom te ih je stoga i lakše suzbijati budući da lakše pronalaze mamce. Danju, za sunčana vremena se skrivaju na sjenovitim mjestima, a hrane se noću. Ranije se bili ubrajani u štetnike povrća, no u novije vrijeme značajne štete uzrokuju i na ostalim usjevima. Proždrljivi su i u jednome danu mogu pojesti do 50% svoje mase. Izravne štete čine izgrizanjem biljnih dijelova, praveći rupe na listovima, a na biljkama ostavljaju sluzavi trag i izmet, tj. onečišćuju biljke te one gube svoju tržišnu vrijednost. Za suzbijanje na manjim površinama mogu se koristiti tvari koje uzrokuju dehidraciju tijela, npr. pepeo, živo ili gašeno vapno. Njihovu štetnost možemo smanjiti pokrivanjem usjeva mrežom, ograđivanjem neprelaznom ogradicom te sakupljanjem istih.

Slika br.3. Puževi golaći

 

Glodavci

U štetne glodavce ubrajamo manje sisavce čije je zubalo prilagođeno glodanju. Karakterizira ih brzo razmnožavanje, te često dolazi do njihova prenamnožavanja kada mogu uzrokovati velike gospodarske štete. Dijelimo ih na glodavce u polju i zatvorenim prostorima.

U polju su najčešći poljski miš, poljska voluharica, vodena voluharica, prugasti poljski miš i žutogrli miš. Oni čine štete na ratarskim kulturama, djetelištima, lucerništima i travnjacima, te mladim voćnjacima i vinogradima, a te štete mogu rezultirati gubitkom uroda i do 50%. Voluharice izrazito vole korijenje mladih voćaka, a jedna voluharica može tijekom zime oglodati stotinjak mladih stabala.

Glodavci u skladištima oštećuju i onečišćuju uskladištene proizvode izmetom, urinom i dlakama. Kao posljedica njihove nazočnosti je smrad, a zbog aktivnosti dolazi i do oštećenja raznih predmeta i građevinskih objekata.

Štete od poljskih glodavaca mogu se spriječiti organiziranim praćenjem i osposobljenom savjetodavnom službom koja provodi izvještajno-prognozne poslove na terenu te educiranjem poljoprivrednih proizvođača o važnosti ovog problema.

 

Divljač

U štetnu divljač ubrajaju se zečevi, divlje svinje i srneća divljač (Slika br. 4.). Najčešće ugrožavaju kulture u blizini šuma, a oglodavanjem kore voćaka uzrokuju znatne štete, naročito zimi kada je visok snijeg. Najveće štete od divljači su ipak za sušnih razdoblja.

Slika br.4 Štete od srneće divljači

Najsigurniji način sprječavanja šteta u voćnjacima je postavljanje ograde oko nasada ili postavljanje žičane mreže oko svake pojedine sadnice ili mlade voćke.

 

Ptice

U štetne ptice ubrajamo čvorke, vrapce, vrane, svrake, fazane. Ptice oštećuju zasijano sjeme, klice, tek iznikle biljke kukuruza, suncokreta i drugih usjeva, ali i zrelo voće i grožđe. Veće štete nanose na manjim površinama u blizini visokih stabala ili dalekovoda na kojima se skupljaju, nego na većim parcelama. Ptice nije dozvoljeno ubijati već samo odbijati mehaničkim ili vizualnim repelentima, primjena raznih plašila i mreža za prekrivanje usjeva i nasada.

 

Anamarija Filipović mag.ing. agroekologije

Slični proizvodi:

Odgovori

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.