Kako pravilno formirati vaš vrt-važnost plodoreda

Plodored – rotiranje usjeva po vrtu, tj. smjenjivanje kultura koje se uzgajaju iz godine u godinu na istom prostoru.Svrha plodoreda:

  1. Suzbijanje štetnika i bolesti u vrtu.
  2. Održavanje ravnoteže plodnosti tla.
  3. Suzbijanje korova.
  4. Spriječavanje erozije tla odnosno očuvanje strukture tla.

Suprotno od plodoreda je monokultura, uzgajanje  jedne kulture dvije ili više godina na istom prostoru.Uzgajanje  biljaka u monokulturi za rezultat može imati konstantno izvlačenje istih mineralnih materija iz zemljišta i mogućnost da se na istom prostoru prošire bolesti i štetni insekti u većoj mjeri nego je to uobičajno. Da se to ne bi dogodilo, svake je godine potrebno rotirati usjeve po vrtu. Različite potrebe za hranjivima u tlu nisu jedini razlog za plodored. Biljke tokom rasta luče određene supstance u tlo – fitoncide, i zbog toga također dolazi do umora tla. Biljke iz iste obitelji ne bi smjeli ponovo saditi na isto mjesto barem tri godine radi bolesti i nametnika. Smatra se da je to razdoblje dovoljno da štetnici i uzročnici bolesti koji ostaju u tlu više ne budu opasnost za tu vrstu.

Za plodored trebamo poznavati obitelji biljaka, ako smo jedne godine sadili češnjak, iduće ne možemo luk, oba su iz iste porodice biljaka i napadaju ih isti nametnici. Nekadašnji plodored je trajao četiri godine. Sadašnji traje tri, jer se izostavlja ugar( odmor tla), plodnost tla poboljšavamo dodavanjem organskih gnojiva ili komposta. Trogodišnji plodored najjednostavnije se primjenjuje ako vrt podijelimo u tri dijela prema karakteristikama biljaka. Sadimo /sijemo ih prema načinu na koji iscrpljuju tlo. Nakon slabo zahtjevnih vrsta sadimo vrlo zahtjevne biljke, pa srednje zahtjevne,,,i tako rotiramo vrste u krug iz godine u godinu.

Jedna od rijetkih biljaka kojoj ne smeta sadnja na jednom mjestu i do tri godine (prema nekim i trajno)  za redom je rajčica. Ona bolje raste kad raste na istom mjestu i voli biti malčirana vlastitim lišćem koje se trga s donjih dijelova biljke kako bi krošnja bila prozračna. Ne smiju se saditi na isto mjesto ukoliko je prošle godine bilo problema s gljivičnim bolestima, jer uzročnici mogu prezimiti u tlu.

U ekološkoj proizvodnji postoji devet zlatnih pravila plodoreda dr. Nicolasa Lampkina, a neka od njih možemo upotrijebiti i u našim vrtovima:

  1. Kako bi se održala dobra struktura tla, prozračnost i ocjeditost, kulture s dubokim korijenom treba uzgajati nakon onih s plitkim korjenovim sustavom.
  2. Izmjenjivati kulture koje proizvode malu i veliku biomasu korijena.
  3. Izmjenjivati kulture koje na sebe vežu dušik s onima koje nemaju tu sposobnost ili im trebaju veće količine dušika.
  4. Nastojati tlo držati pod zelenim pokrivačem, primjenjivati predsjetvu, naknadnu sjetvu, međusjetvu i zelenu gnojidbu kako bi se spriječila zakorovljenost tla i ispiranje humusa.
  5. Osjetljivije kulture treba uzgajati nakon onih koje sprječavaju razvoj korova.
  6. Izmjenjivati lisnate i korjenaste kulture, te žitarice, kako bi se smanjila zakorovljenost
  7. Izbjegavati sjetvu /sadnju kultura osjetljivih na štetočine koje se nalaze na tom prostoru.
  8. Upotrebljavati smjesu kultura, odnosno različitih sorti iste kulture, kako bi se povećala raznolikost
  9. Izmjenjivati proljetne i jesenske, odnosno jare i ozime kulture kako bi se postigla bolja kontrola korova i raspored rada.

 

Biljke na vrtu utječu jedna na drugu na način da luče aktivne tvari , ranije spomenute  fitoncide. Fitoncidi (Phytoncide) su različite biološke aktivne tvari koje stvaraju biljke, a djeluju na životne procese susjednih biljaka i malih organizama poticajno ili sprečavajući. Oni mogu usmrtiti bakterije i gljivice, otrovati kukce i gliste, ali i potaknuti susjedne biljke na bujan rast ili totalno blokirati rast susjedne biljke. Oni su glavni “krivac” zašto postoje tabele dobrih i loših susjeda u vrtu.

Dobri susjedi na povrtnjaku:

rana mrkva – luk

kasna mrkva – poriluk

grah-cikla-čubar

celer – poriluk

mrkva-salata-vlasac

rajčica-peršin

rajčica-celer

salata-rotkvica-korabica

kupusnjače-grah

krastavac-kopar

 

Loši susjedi na povrtnjaku:

salata-peršin

 komorač-rajčica

 grah-luk

 kupusnjače-luk rajčica-grašak

 grašak-grah

 krumpir-suncokret

 krumpir-rajčica

 kupusnjače-gorušica

Jedna od odličnih kombinacija su mrkva i luk. Ovo je kombinacija koju su sadile i naše bake. Razlog zašto ona funkcionira je što mrkva svojim mirisom tjera lukovu muhu, a luk svojim mirisom tjera mrkvinu muhu.

Za zdravi i raznoliki vrt neophodno je i začinsko bilje i cvijeće. Tako su “najosnovnije ” biljke u vrtu neven i kadifice, koje svojim mirisom tjeraju nematode iz tla i tako djeluju ozdravljujuće na tlo. Neke od korisnih biljaka su :

kamilica – djeluje ozdravljujuće na tlo, poboljšava okus kupusnjačama i krumpiru, u krumpiru ima i utjecaj na zaštitu od krumpirove zlatice, privlači uši pa ih tako odvraća od ostalog bilja

bosiljak – odlično se slaže s rajčicom, odbija nametnike gaillardia – privlači korisne kukce u vrt

mak – privlači osolike muha, koje su prirodni neprijatelj biljnih ušiju

cinije – privlače korisne kukce u vrt

suncokret – privlači ptice u vrt, koje se hrane “nametnicima” i izmetom bogatim fosforom gnoje tlo

vučika – svojim korijenjem veže dušik, tako da gnoji okolno tlo dušikom

Preporučuje se da se presadnice sade poslije 10 i prije 16 sati. Stari vrtlari kažu da je sivi, oblačan dan idealan za sadnju, a najpametnije je prije kiše. Presadnice je najbolje zasaditi do visine korijena ili do mjesta prvih donjih listića, no pazite da srce mladih biljaka na prekrijete zemljom jer će ih to ugušiti. Salatu je dobro posaditi dosta visoko kako bi izbjegnuli nanose zemlje od kiše. Pokušajte napraviti raspored površine za sadnju u obliku trokuta umjesto četverokuta jer ćete tako iskoristiti više mjesta.

Najbitniji savjet je da uživate u stvaranju vlastitog vrta.

Slični proizvodi:

Odgovori

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.