Ozimi ječam

Ozimi ječam se sve više uzgaja i kao važna stočna hrana i kao sirovina za proizvodnju slada u industriji piva. Kod nas se uzgaja na 50 000 hektara, a prosječni prinosi zrna su niži od pšeničnih, oko 3-4 t/ha.

Utvrđeno je da ozimi ječam daje prirode za 25-30% veće nego jari. Osim toga, dvoredne forme ozimog ječma daju krupnije zrno, što je važno u proizvodnji slada. Danas su u proizvodnji visokorodne domaće selekcije, a i neke francuske. Kod pivarskog ječma nije poželjno da sadržaj bjelančevina prelazi 11,5% zbog proizvodnje ekstrakta.

Plodosmjena je važan čimbenik u uzgoju ječma, osobito ako se sije pivarski ječam. Ozime žitarice nikada ne bi trebale prethoditi same sebi zbog štetnika, korova te nagomilavanja bolesti. Treba izbjegavati sjetvu nakon kultura intenzivno gnojenih dušićnim gnojivima, te nakon DTS-a zbog opasnosti zbog polijeganja. Struktura naše ratarske proizvodnje je takva da se ozimi ječam najčešće izmjenjuje s kukuruzom za suho zrno, a poznato je da nakon berbe kukuruza ostaje puno biljnih ostataka siromašnih dušikom, pa se dušik mora dodati putem gnojidbe kako ne bi došlo do „dušićne depresije“. Najbolji rezultati postižu se ako se sije nakon krumpira, suncokreta, uljane repice, šećerne repe, te zrnatih mahunarki – grah, grašak, soja, zbog ranijeg napuštanja tla.

Optimalni rok za sjetvu je od 1. listopada do 10. listopada, sjetva nakon 15. listopada se ne preporuča.

Za ozimi ječam obrada treba početi ranije nego za pšenicu, s obzirom na raniju sjetvu. Ječam ima slabije razvijen korijenov sustav, no zbog bioloških i fizioloških svojstava može se uzgajati na plodnim i manje plodnim tlima. Uzgaja se i na nagnutim terenima, većim nadmorskim visinama, gdje druge žitarice ne mogu uspijevati. Osnovna obrada se mora obaviti 15-20 dana prije sjetve kako bi se tlo dovoljno sleglo čime osiguravamo kvalitetnu predsjetvenu pripremu tla, a time brže i ujednačenije klijanje i nicanje. Osnovna obrada-oranje, ovisi o predusjevu i o svojstvima tla. Vlažnosti i nagibu terena. Glavni čimbenik je ipak vlažnost tla. Interval povoljne vlažnosti tla za oranje je uzak kod teških, glinastih tala, koja prevladavaju u našim glavnim područjima proizvodnje, te se takva tla nazivaju „minutna tla“. Veći dio vremena su mokra i ljepljiva ili suha i zbita. U humusnoj ilovači  povoljni interval za obradu je duži, a ne postoji u pjeskovitim tlima.

Najčešća dubina oranja je 25 cm. Poželjno je svake godine mijenjati dubinu oranja jer se na taj način izbjegava „taban plug“, zbijeni sloj koji onemogućava prodiranje korijena i procjeđivanje vode u dubinu .

Gnojidba izravno utječe na prirod i kvalitetu ječma te joj treba posvetiti veliku pažnju. U predsjetvenoj pripremi tla, prije jesenskog oranja, obavlja se gnojidba kompleksnim mineralnim gnojivima sa povišenim sadržajem P2O5 i K2O , npr. NPK (8-26-26) u količini 300-400 kg/ha. Za područje istočne Hrvatske preporuča se dodavanje i 50-100 kg/ha uree, budući da je na tom području manje jesensko zimskih oborina koje uzrokuju ispiranje, a time i gubitak dušika iz tla, te su sušna razdoblja u proljeće češća zbog kojih dušik dodan ranom prihranom ne dospijeva pravovremeno u tlo. Prva prihrana slijedi početkom busanja isključivo dušičnim gnojivima (KAN)  u količini 140-160 kg/ha, ili će  prihrana biti obavljena dva puta, prva će biti u samom početku kretanja proljetne vegetacije u količini 40-50 kg/ha KAN-a, a druga početkom vlatanja 20-30 kg/ha N.

Gnojidba ječma može se obaviti i gnojivima organskog podrijetla. Prvu prihranu treba obaviti odmah nakon zime, u početnoj fazi busanja, i to gnojnicom ili gnojovkom. Drugu prihranu obaviti samo ako je nužno. Količina krutoga gnojiva po hektaru je oko 10-15 t. Količina gnojnice je 12 t/ha, ona obavezno treba biti razrijeđena s vodom u omjeru 1:3. Gnojidba se treba obavljati za oblačnog vremena ili u rano jutro, kako ne bi došlo do ishlapljivanja hraniva.

U zadnjih godina tijekom ožujka je zabilježen deficit oborina i iznad prosječno toplo vrijeme. Takvi vremenski uvijeti uvijetovali su loš izgled i kondiciju ozimih usjeva. U sušnom razdoblju , limitirajući faktor rasta i razvoja poljoprivrednih kultura nije samo voda, nego i slaba opskrba biljke hranivima. Radi nedostatka vode u tlu, otežano je usvajanje hraniva iz tla, stoga su učinci provedenih prihrana ozimih kultura izostali. U ovakvim se slučajevima preporuča primjena folijarnih gnojiva. Prednost folijarne prihrane dušićnim gnojivima je izravan unos hranjivih tvari u metabolizam biljaka,a usvajanje je neovisno o vlažnosti tla.

Anamarija Filipović mag.ing.agroekologije

Slični proizvodi:

Odgovori

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.